Čovječanstvo ima dugu povijest u građevinarstvu i inženjerstvu. Novo kameno doba bile je razdoblje u kojem su korišteni prvi primitivni alati. Otkrivene su osnovne funkcije poput rezanja, struganja i gnječenja. S bakrenim i brončanim dobom uveden je i kotač, što je omogućilo napredovanje konstrukcija. Alati su postali precizniji i izdržljiviji. Željezo se uglavnom koristilo tijekom željeznog doba, a novorazvijeni alati koristili su se za obradu drva. Vjeruje se da su Egipćani prvi koristili valjke i sanjke.
Kada je riječ o teškoj građevinskoj opremi, fer je reći da su Rimljani prvi koristili slične uređaje. Ljude u drevnoj Grčki i Rimu obilježila je upotreba vodenog kotača i drvenih dizalica. Ti uređaji, kao i zabijač stupova, datiraju iz davnog 15. stoljeća. Međutim, prvi pravi strojevi korišteni u gradnji predstavljeni su početkom 18. stoljeća. Jedan od pionira u industriji, Marc Isambard Brunel, patentirao je stroj za tunele 1818. godine.
Tek krajem 19. stoljeća razvijene su prve verzije različitih teških strojeva koji se i danas koriste, a do tada su životinje bile te koje su pokretale takve uređaje. Zapisi o britanskim bagerima koji koriste snagu pare 1796. godine postoje i danas. Prijenosni parni stroj promijenio je ovo područje i poljoprivredni strojevi bili su prvi koji su od toga imali koristi. Traktori su se tada počeli transformirati ili razvijati, pa je nastao parni valjak. Kad su se benzinski i dizelski motori počeli naširoko koristiti, postali su preferirani pogon za građevinske strojeve prije onih na etanol i kerozin. Amerika je bila najveće potencijalno tržište za takve strojeve.
William Otis dizajnirao je prvi samostalni bager 1835. godine. Sve su se više koristili hidraulički sustavi, kao i oprema na električni pogon. Viličar je izumljen otprilike u isto vrijeme kada je i osnovana tvrtka Holt Manufacturing Company (danas poznata kao Caterpillar) – Holt je proizveo gusjeničar na plin koji je služio kao osnova i inspiracija za vojne strojeve. U smislu masovne proizvodnje, prvi značajan stroj koji je proizveden bio je Fordson traktor 1917. godine, a slijedio ga je utovarivač. Sveukupno gledano, poljoprivredni strojevi uvelike su utjecali na svijet teških građevinskih strojeva.
Na samom početku 20. stoljeća na tržište je lansirano prvo komercijalno vozilo –Lombard parni tegljač trupaca. Inženjeri su shvatili da gusjenice poboljšavaju mogućnosti strojeva, pa su ih implementirali – traktori, buldožeri i bageri još uvijek koriste gusjenice. Buldožer kakav poznajemo izumljen je 1920-tih.
Ručna lopata više nije bila potrebna jer je početkom 20. stoljeća bilo vrijeme kada su se već neko vrijeme razvijali hidraulični bageri. To je naravno povećalo produktivnost. Kopanje i prenašanje zemlje postali su puno manje naporni zadaci. Teške kontejnerske dizalice počele su se naširoko koristiti 1950-tih. Nakon toga razvijena su i posebna prijevozna sredstva teških strojeva budući da je takva oprema postala sve popularnija diljem svijeta. Negdje u to vrijeme, Liebherr je 1949. razvio prvu pokretnu dizalicu koja je bila potrebna jer su zgrade postajale sve veće i veće.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, u mnogim je zemljama gradnja procvala, pa su građevinski strojevi bili potrebniji no ikad. Građevinska industrija naglo je skočila i mnoge su ceste i autoceste izgrađene širom svijeta 1960-tih.
1970-te i 1980-te bile su doba kada su se mnogi proizvođači građevinske opreme spojili i uvedeni su različiti propisi koji su rezultirali učinkovitijim i ekološki prihvatljivijim strojevima. Caterpillar je dominirao američkim tržištem, kao i velikim dijelom svjetskog tržišta. Najam građevinske opreme postao je popularan u 21. stoljeću, a industrija i dalje raste. Predstavljeni su i strojevi na električni pogon.
U stoljeće i pol, građevinska oprema prevalila je dug put i danas na raspolaganju imamo ogroman broj različitih teških strojeva. Tegljače, teleskopske utovarivače, gredere, buldožere, strugače, strojeve za postavljanje cijevi, finišere, valjke, bagere i desetke drugih vrsta pametno dizajniranih strojeva za pomoć u preoblikovanju svijeta. Upravo je uvođenje hidraulike, parnog pogona i motora s unutarnjim izgaranjem bila važna prekretnica, a i danas smo i dalje svjedoci razvoja teške građevinske opreme.