Rukovanje Materijalom

Rukovanje materijalima u osnovi je staro koliko i ljudska civilizacija budući da je oduvijek postojala potreba za premještanjem robe ili sirovina s izvornog mjesta na mjesto gdje će se prerađivati ili koristiti za određeni zadatak. To je zahtijevalo različita sredstva za prikupljanje materijala, kao i njihov utovar, transport, obradu i distribuciju. Isprva, materijali su bili tretirani na uobičajen način, najčešće jedna po jedna jedinica.

Otac industrijskog inženjerstva

Otac industrijskog inženjerstva– Fredrick Taylor, također je bio jedan od onih koji je usmjerio puno pažnje na način rukovanja materijalima. Kao važan korak bilo kojeg lanca opskrbe, bilo je potrebno poboljšati postupak utovara. Ubrzo nakon izumljen je viličar. Prvi stroj te vrste predstavljen je 1915. i vrlo je brzo postao uistinu važan novitet. Bio je najučinkovitiji stroj koji se koristio u svakom skladištu jer je lako rukovao s paletama, bez obzira na njihovu težinu. Kao rezultat, materijalima i robom se puno brže rukovalo. Ubrzo su viličar mogli palete dizati jako visoko, a sljedeća značajka koja je predstavljena bio je nosač za palete.

Paletni regali za vertikalno skladištenje uvedeni su kasnih 1920-tih. To je skladištima omogućilo da rastu u visinu umjesto da zauzimaju više prostora na zemlji.

Sredina 1920-tih

40-te i 50-te godine 20. stoljeća bila su razdoblje kada se fokusiralo na pronalaženje učinkovitih rješenja za poboljšanje procesa rukovanja materijalima. Odgovor je bio mehanizacija, točnije dizala za palete. Ljudi su počeli koristiti termin ‘jedinični teret’, što je značilo da će palete optimizirati skladišni prostor. Koncept se široko koristio 1950-tih kada je postao dio intermodalnog rješenja s kontejnerima, što je značilo da se teret može naknadno ukrcati na kamione, vlakove i plovila. Ipak, često su potrebne ručne operacije, što znači da radnici koriste svoje ruke za radnje poput punjenja, podizanja, spuštanja, pražnjenja paleta i paketa. Postoje brojna ergonomska sredstva koja poboljšavaju njihov rad poput opreme za pozicioniranje (dizala, balanseri, dizalice, itd.). Danas su na raspolaganju razni poluautomatski strojevi i uređaji za rukovanje materijalima.

Vrste opreme za rukovanje materijalima

Kada govorimo o opremi za rukovanje materijalima, u kategoriju treba uključiti i tačke i kolica. Se vrste dizalica, industrijskih kamiona, viljuškara, električnih tegljača i ostalih strojeva koji također spadaju u ovu kategoriju budući da su sposobni rukovati, prevoziti ili skladištiti teški teret. Prikolice su također važan dio ove jednadžbe. Još jedan važan dio segmenta su monotračnice i različite vrste transportera koje sustav može pokrenuti ili pomicati koristeći silu gravitacije. Već smo spomenuli kontejnere i palete.

Transporteri su od ključne važnosti za rukovanje materijalima i postoje već duže vrijeme. Prva primitivna verzija prikazana je 1795. i bio je jednostavno običaj remen koji se kretao drvenom platformom. Dizajn se jedva mijenjao više od stoljeća, ali onda su ga početkom 20. stoljeća inženjeri poboljšali. Ubrzo je automobilska industrija prilagodila transportnu liniju i više puta povećala svoju produktivnost. Henry Ford uveo je tehnologiju u svoje tvornice, a masovna proizvodnja tekla je kao nikada prije. Rudnici su ih također uvelike koristili. Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata bilo je vrijeme uvođenja modernih materijala. Transporteri su 1950-tih postali puno sigurniji. 1980-tih transporteri su već imali postavljene valjke, poteznice i motore.

Dizalice su najkorisniji dio teških strojeva za rukovanja materijalima. Ovisno o lokaciji i vrsti materijala, dizalice mogu biti horizontalne i vertikalne. Povećavaju fleksibilnost postupaka rukovanja materijalom u odnosu na transportne trake. Poznato je da postoje još od Rimskog Carstva, a prvu modernu dizalicu predstavio je William Armstrong na samom početku industrijske revolucije. Dizalice mogu biti stacionarne, samohodne ili ugrađene na kamione.

Industrijski kamioni također su od velike važnosti kod rukovanja materijalima. Na raspolaganju su dizači i kiperi, ovisno o potrebnom zadatku, uključujući automatska vozila koja su sada najnovija tehnologija.

Industrijski roboti su bitni se samo za proizvodnju, već i za rukovanje materijalima. Bill Taylor izmislio je prvi 1937. godine. Prvi patent za robotiku dan je Georgu Devolu i njegovoj tvrtki Unimation 1961. godine. Na kraju su se 1970-tih na tržištu pojavile tvrtke kao što su KUKA i ABB. Faverges SCA –kupio je Unimation 1988. i Bosch odjel robotike 2004. godine.

Za rukovanje rasipnim materijalom potreban je niz posebnih strojeva kao što su transportni strojevi, preusmjerivači, pokretni podovi, pogonski viljuškari, dizalice, damperi za kamione i željeznice, kao i mnogi drugi. Uz paletizaciju i kontejneriziranje, rasipni teški materijali izuzetno su važno područje rada ključno za brojne industrije.