Niti jedan stroj ne može raditi neograničeno bez upotrebe rezervnih dijelova. Čim je industrijska revolucija promijenila svijet, u vrlo kratkom razdoblju izumljeni su mnogi strojevi. U rasponu od osobnih automobila do poljoprivrednih strojeva, aviona i proizvodne opreme, strojevi su se primjenjivali u gotovo svakom poslovnom sektoru širom svijeta do kraja 1920-tih. To je značilo da ih je trebalo održavati, a rezervni dijelovi i potrošni materijal, poput maziva, kočnih obloga, crijeva i filtera postali su nužnost. Nakon daljnjeg razvoja kotača, gume su postale pneumatske.
Kad je izumljen motor s unutarnjim izgaranjem, proizvođači kao što su Gottlieb Daimler i Henry Ford trebali su puno rezervnih dijelova. Usprkos činjenici da su stvorili dizajn, nisu mogli sami proizvesti svaki pojedini dio, posebno nakon što je Ford u svijet proizvodnje automobila uveo montažnu traku. Većinu proizvodnje dijelova prepustili su vanjskim tvrtkama, pa je industrija rezervnih dijelova brzo postala ogromna. Od kovača do 3D printanja, rezervni dijelovi su prešli ogroman put i nešto više od jednog stoljeća! Danas je više od 7 milijuna ljudi uključeno i industriju rezervnih dijelova, a očekuje se da će njen ukupni godišpnji prihod u 2019. premašiti tri milijarde dolara.
Proizvođači su podijeljeni u različite skupine. Postoje tvrtke koje proizvode originalne dijelove (OEM), dok druge proizvode rezervne dijelove. Neke su tvrtke specijalizirane za proizvodnju dijelova za nadogradnju i dodatnu opremu. Neki proizvođači kao što je Magna International otišli su korak dalje i razvoli različite sustave koje proizvođači automobila koriste, pa čak i sastavljaju vozila za njih.
Motor s unutarnjim izgaranjem na kraju se jako razvio, a slijedili su ga napredni sustavi za gorivo i paljenje. S vremenom su predstavljeni turbopunjači, kompresori i razni dodatni motori, senzori i pumpe, a većinu njih proizvodile su tvrtke kao što su Bosch, Valeo, General Electric i druge. Prvi prisilni industrijski motor s turbopunjačem bio je radijalni dizajn koji je Sulzer stvorio 1915. godine. Uređaj se isprva komercijalno koristio na brodovima, a u masovni proizvodnju automobila uveden je 1962. godine. GE, Garret, KKK i Holset su jedni od najvećih proizvođača turbopunjača danas.
Prijenosi se i dalje razvijaju nakon više od stoljeća primjene. Prvi primitivni dvostupanjski mjenjač predstavila su braća Sturtevant 1904 godine. Kasnije se razvio ručni mjenjač, ali pravi pomak dogodio se tek nakon izuma automatskog mjenjača. Planetarni mehanizam prijenosa korišten je u Modelu T 1908. i imao je dvije brzine. Poluautomatski uređaj razvili su GM i REO ranih 1930-tih, ali kvačilo još uvijek nije bio dio dizajna. GM ke kasnije predstavio Hydra-Matic, koji je bio prvi serijski proizveden automatski mjenjač na svijetu. Mercedes-Benz razvio je svoju vlastitu verziju sa sličnom funkcionalnošću 1954. godine. Tehnologija je napredovala i nakon 80-tih, predstavljene su jedinice s pet i šest stupnjeva, a model sa 7 brzina napravio je Mercedes-Benz 2003. godine. ZF, Aisin, BorgWarner, GM i Eaton neki su od vodećih proizvođača prijenosa današnjice.
Poznato je da hidraulika postoji već dugo vremena – koristili su ju čak i drevni Grci. Danas, hidraulika je važan dio gotovo svakog stroja poznatog čovjeku. Što je važnije, mnogi strojevi koji se i danas koriste imaju hidrauliku kao svoju glavnu funkcionalnost, poput bagera,
viljuškara, kopača, kamiona, itd. Joseph Bramah i William Armstrong bili su izumitelji koji su hidrauliku uveli u različite industrije u kojima su jako doprinijeli njenim razvojem. Hidraulička snaga zahtijeva puno različitih dijelova o szstava koji mogu izdržati visoki tlak poput pumpi, cjevčica, klipova i mnogih drugih.
Podvozje bilo kojeg stroja ili jozila jednako je važno kao i svi ostali sustavi. Sustavi ua upravljanje i kočenje postali su puno složeniji od onih koji su se koristili početkom 20. stoljeća. Moderne disk kočnice i retarder sustavi daleko su od starih kočnica s bubnjem. Evolucija materijala rezultirala je korištenjem puno učinkovitijih metala za diskove kočnica. Međutim, sustavi za kočenje u upotrebi su od 1800-tih. Amortizeri, listovi opruga, pogonske osovine i mnoštvo drugih komponenti važni su dijelovi ovjesa gotovo svakog stroja jer su odgovorni za rukovanje i sigurnost.
Električni sustavi također su među važnim dijelovima svakog stroja. Koristeći najsuvremeniju tehnologiju, čine strojeve sigurnijima i učinkovitijima nego ikad prije. Komponente poput aktivnog upravljanja i sustava poput tehnologije „drive-by-wire“ također su iznimno važni. GPS pozicioniranje i autonomna vozila već su stvarnost, što je stoljeće ranije bilo nezamislivo.